Opasnosti amalgamskih plombi
Amalgam, kao sredstvo za ispun karijesom oštećenih zubi, rabi se već dugi niz godina.
Plombe izrađene od amalgama poznate su i kao "srebrne plombe".
Unatoč poznatoj činjenici da ''srebrne plombe'' sadrže i do 50% žive, u većini zemalja svijeta još uvijek se smatraju sigurnima za zdravlje.
Štoviše, mnogi stomatolozi daju im prednost jer su mehanički otpornije i dvostruko trajnije od bijelih zubnih ispuna.
Jedna od prednosti amalgamskih plombi je i u njihovoj cijeni, što znači da su dostupne svakome.
Ipak, po koju cijenu?
Štetnost po zdravlje
S obzirom na činjenicu da se o opasnosti amalgamskih plombi počelo govoriti tek u novije vrijeme, većina ljudi ne zna da takvi ispuni mogu biti štetni po zdravlje.
Nažalost, unatoč brojnim i sve glasnijim upozorenjima znanstvenika, FDA nije zabranila uporabu amalgamskih plombi.
Doduše, radi li se o djeci mlađoj od 6 godina, trudnicama i osobama narušenog zdravlja, FDA prije stavljanja takvih zubnih ispuna savjetuje konzultaciju s liječnikom, no to je zasad sve.
Iz navedenog se stječe dojam da bi takve plombe mogle biti potencijalno štetne za djecu, trudnice i osobe oslabljenog imuniteta, ali ne i za ostatak populacije.
No, to nije tako. Živa je izvor opasnosti ne samo za trudnice i djecu, nego i sve nas.
Živa – opasan kancerogeni otrov
Živa je poznata kao opasan kancerogeni otrov izrazito poguban za imunološki sustav.
U prošlosti, sva cjepiva sadržavala su živu a mnoga je i danas sadrže, poput cjepiva protiv gripe za koje je – kad već govorimo o štetnosti žive – utvrđeno da za 10% povećava rizik obolijevanja od Alzheimerove bolesti.
U skladu s tim, nije teško zaključiti da briga oko prisutnosti tog otrova u našim ustima nipošto nije neosnovana.
Naime, čak i zagovornici amalgama priznaju da iz takvih zubnih ispuna s vremenom može doći do ispuštanja živinih para koje će se udisanjem apsorbirati većinom u pluća, a zatim će preko krvi dospjeti do svih organa.
Tako udisanje živinih para može postati uzročnikom raznih bolesti poput…
- karcinoma
- Alzheimerove, Parkinsonove i Crohnove bolesti
- reumatoidnog artritisa
- multiple skleroze
- bolesti bubrega
- gastritisa
- kolitisa
- alergije i astme
- bolova u mišićima
- nesanice
- anksioznosti
- problema povezanih s učenjem i koncentracijom
- iscrpljenosti
- kroničnog umora
- depresije
Američki znanstvenici su na temelju mjerenja koncentracije žive u tijelu osoba zaraženih kandidom ustanovili da je čak 80% ispitanika imalo povećanu razinu žive u tijelu.
Živine pare ispuštaju se iz plombi tijekom žvakanja i pranja zubi, a što je takvih plombi više u zubima, šteta je potencijalno veća.
Općenito se smatra da se najveća izloženost živi događa tijekom stavljanja i odstranjivanja amalgamskih plombi.
Zadržati ili odstraniti?
Nažalost ne zna se je li opasnije takve plombe zadržati ili ih odstraniti, pošto tijekom neopreznog odstranjivanja velike količine žive mogu završiti u vašem organizmu.
Odluka o zamjeni živinih plombi je individualna i podložna osobnoj procjeni potencijalne štete na dulji ili kraći rok.
Ako ste se odlučili za odstranjivanje amalgamskih plombi, svakako pronađite zubara koji će razumjeti vaš stav i dati sve od sebe da ih izvadi s maksimalnom pažnjom.
Nakon vađenja amalgamskih plombi, obavezno napravite čišćenje organizma od teških metala uz pomoć prirodnih kelata – klorofila, zelene gline ili zeolita.
Izdvojite novac za bijele plombe
Ono što pouzdano znamo jest da amalgamske plombe nisu nipošto bezopasne. Stoga, ako morate staviti plombu, izdvojite novac za bijele ispune.
Nemojte dozvoliti zubaru da vam stavi amalgamsku plombu i dovede u opasnost vaše zdravlje.
Na sreću, uporaba amalgama je u padu, prije svega iz estetskih razloga.
Bijele plombe koje nisu opasne po zdravlje sastoje se od kvarca i različitih minerala u smolastoj bazi.
Usto, za takve ispune za razliku od amalgamskih, odstranjuje se manje zdrave zubne građe.
Nedostatak im je što su slabije pa se lakše lome i ispadaju, zbog čega ih treba češće mijenjati.
No u svakom slučaju, alternativa postoji a prednosti bijelih ispuna po zdravlje nemjerljive su u odnosu na novac.
Hoće li dentalna industrija ukinuti amalgamske plombe?
Posljednju riječ o tome hoće li se amalgamski ispuni i dalje koristiti ili ne, trebalo bi prepustiti znanosti, no to nažalost nije slučaj.
Kao i mnoge druge odluke koje se tiču lijekova i liječenja, i ova podliježe materijalnim interesima.
Zavjera šutnje o štetnosti amalgama proizlazi iz jednostavne činjenice da je njegovo tržište vrlo veliko pa trgovanje njime predstavlja izuzeto isplativ posao.
Korištenje amalgamskih zubnih ispuna zabranjeno je u Norveškoj i Danskoj, no ponajviše zbog brige za očuvanje okoliša.
Jedino u Švedskoj zabranjeno je i zbog opasnosti po zdravlje.
U ostalim zemljama svijeta iskorišteni i odstranjeni amalgam podliježe strogim pravilima za odlaganje toksičnih tvari iz čega je savršeno jasno da je riječ o opasnom otrovu.
Uistinu je čudno da prisutnost tog otrova u zubima liječnici ne smatraju opasnom.
